Mnogo toga iza nas, najbolje ispred nas

Na današnji dan prije 35 godina, 28. rujna 1990., osnovan je HLS! Mnogo je toga iza nas, a najbolje je ispred nas.

Kolegice i kolege, sretna nam 35. godišnjica djelovanja.

Neka iz godine u godinu budemo sve snažniji i sve jedinstveniji.

Mi, liječnici!



u nastavku donosimo tekst o dosadašnjem radu sindikata pročitan na svečanom obilježavanju u petak, 26. rujna 2025.:

Te davne 1990. godine na osnivačkoj skupštini odlučeno je da će sindikat biti nezavisan i strukovni, a inače riječ je i o prvom sindikatu koji je svom nazivu nadjenuo pridjev – hrvatski. Sindikat je u ovih 35 godina imao tri čelnika. Prvi predsjednik bio je Stjepan Kudlek, koji je na tom mjestu proveo 11 godina. Naslijedio ga je 2001. godine Ivica Babić, koji je vodio sindikat punih 16 godina, pa sve do današnje predsjednice – Renate Čulinović-Čaić, koja je njegova čelnica od 2017. godine.

Od samih početaka hrvatske državnosti, pa sve do danas, iza sindikata je stalna i predana borba za dobrobit, zaštitu i prava liječnika. Kako radi na tome? Zajedno sa sindikatima u zdravstvu bori se za bolje uvjete liječnika u granskim kolektivnim ugovorima, dok sa sindikatima javnih službi pregovara s izvršnom vlašću o Temeljnom kolektivnom ugovoru.

Sindikat surađuje i organizira akcije s liječničkim udrugama, a također je i punih 26 godina istaknuti član FEMS-a – Europske federacije liječničkih sindikata. U rujnu prošle godine predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić postala je prva dopredsjednica te europske federacije, što je prvi put da je netko iz Hrvatskog liječničkog sindikata izabran u najviše tijelo FEMS-a.

Idemo se još malo vratiti u povijest i istaknuti neke od najvažnijih događaja koji su obilježili njegovo djelovanje. Kontekst osnivanja Hrvatskog liječničkog sindikata 1990. godine obilježen je, naravno, Domovinskim ratom, u kojem su mnogi liječnici bili aktivni sudionici na prvoj liniji bojišnice, a nažalost neki su i ranjeni, zarobljeni, pogubljeni…. Liječnici su često na prve sindikalne sastanke dolazili izravno s prvih borbenih linija, gdje je njihova nazočnost imala značajan psihološki utjecaj na nepokolebljivu odlučnost branitelja u tim najtežim trenucima u kojima se u konačnici izborila hrvatska neovisnost. Spremnošću na žrtvu za opće dobro liječnici stječu veliki respekt ne smo medicinske, već i nrojnih drugih struka.

Nakon rata počinje drugi tip borbe – one za prava liječnika. A njihov tadašnji status bio je sve samo ne ružičast. Omjer liječnika u odnosu na broj stanovnika bio je među najmanjim u Europi, prosječno radno vrijeme iznosilo je 240 sati mjesečno, plaće nisu odgovarajuće, pada interes za studij medicine…

U nastojanju da se to promijeni, u razdoblju od 2002. do 2005. sindikat organizira čak tri opća štrajka. Najprije jednodnevni štrajk upozorenja, a zatim i 30-odnevni, koji je prekinut tek uvođenjem radne obveze. I u idućim godinama ne smanjuju se napetosti između sindikata i izvršne vlasti zbog smanjenja plaća i ostalih prava, pa 2005. počinje i treći štrajk, koji biva zabranjen nakon samo dva dana. Iako Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donosi presudu kako je zabrana štrajka bila nezakonita, ta presuda stiže gotovo cijelo desetljeće nakon izbijanja štrajka. Sindikat dobiva satisfakciju, ali puno prekasno.

Zbog daljnjeg pogoršanja statusa liječnika, koji se očitovao u manjim plaćama i pravima, neplaćanju prekovremenog rada i kršenju sporazuma između sindikata i Vlade, u rujnu 2013. sindikat organizira najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti. Trajao je punih 58 dana i također je prekinut tek uvođenjem radne obveze, koju je Ustavni sud krajem iste godine proglasio nezakonitom.

Situacija se ne popravlja, HLS krajem te godine nije potpisao Granski kolektivni ugovor, čiji prijedlog je odudarao od ranije dogovorenog, a godinu kasnije sindikat doživljava još jedan veliki udarac, kada prema prema novom Zakonu o reprezentativnosti gube i pravo pregovaranja za Granski kolektivni ugovor – pravo koje je liječnicima vraćeno tek 2022. godine. 

Sindikat 2018. godine pokreće masovne tužbe zbog nepravilnog obračuna prekovremenog rada, a godinu kasnije i tužbe zbog nepravilnog obračuna osnovice. Epilog – oba spora sindikat dobiva.

HLS i druge krovne liječničke udruge, krajem 2019. potpisuju Rujansku izjavu o hrvatskom liječništvu i sustavu zdravstva, u kojoj upozoravaju na probleme i ogroman, protuzakonito velik broj prekovremenih sati, a zatim i pokreću akciju „Hoću raditi zakonito“.

No, sve se sindikalne aktivnosti obustavljaju zbog korona krize, u kojoj liječnici ponovno imaju središnju ulogu i pokazuju kako im je briga za pacijente na prvom mjestu. Bolnice su praktički pretvorene u COVID odjele, radi se danonoćno kako bi se pacijentima pomoglo u borbi protiv opakog virusa koji je na nekoliko godina paralizirao cijeli svijet. 

U ljeto 2022. sindikat definira pet gorućih problema i traži njihovo rješavanje do kraja te godine. Među tim su zahtjevima i pravo da kroz reprezentativnost sami odlučuju o svojoj sudbini, zatim pitanje koeficijenata i tzv. robovlasničkih ugovora specijalizanata. Kako se problem nije rješavao, u ožujku 2023. sindikat organizira najveći prosvjed liječnika na Markovu trgu. Rezultat je ispunjenje dijela najvažnijih zahtjeva, među ostalim i najveći rast plaća liječnika u povijesti hrvatskog zdravstva!