Tumačenje br. 18/22

Sukladno članku 61. stavcima 1. i 2. TKU-a, zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti malodobnog djeteta u visini jedne proračunske osnovice, a nastanak invalidnosti utvrđuje se dostavom konačnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima. Pravo na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti malodobnog djeteta zaposlenik ostvaruje ako je kod malodobnog djeteta utvrđen teži (stupanj III) ili teški invaliditet (stupanj IV), prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti Uredbe o metodologijama vještačenja (NN br. 67/2017, 56/2018). Pomoć u slučaju nastanka invalidnosti malodobnog djeteta ostvaruje se dostavom nalaza i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), odnosno dostavom jednog od sljedećih pravomoćnih rješenja nadležne službe:

• Rješenje o pravu na doplatak za djecu (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; temeljem članka 22. Zakona o doplatku za djecu, za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima)
• Rješenje o pravu na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)
• Rješenje o pravu na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje; do 8. godine i nakon 8. godine života djeteta)
• Rješenje o pravu na osobnu invalidninu (Centar za socijalnu skrb)
• Rješenje o pravu na doplatak za pomoć i njegu (Centar za socijalnu skrb)

Ako se iz rješenja ne vidi utvrđeni stupanj invaliditeta, za ostvarenje prava na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti malodobnog djeteta zaposlenik je dužan poslodavcu dostaviti i dokaz iz kojeg je utvrđeni stupanj invaliditeta vidljiv.

Tumačenje br. 19/22

Sukladno članku 24. stavku 2. TKU-a, potreba za zasnivanjem radnog odnosa za sve poslove u javnim službama oglašava se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na web stranicama odnosno oglasnim pločama ustanova, te u Narodnim novinama samo ako je to propisano posebnim propisom. Međutim, ako je ustanova pravilnikom ili drugim internim aktom sebi propisala obvezu objave javnog natječaja u Narodnim novinama, dužna je poštivati takvu obvezu propisanu internim aktom.

Sukladno članku 24. stavku 3. TKU-a, za zasnivanje radnog odnosa u javnim službama javni natječaj nije potreban u slučajevima predviđenim granskim kolektivnim ugovorima te u slučaju izmjene ugovora o radu (npr. kod reorganizacije, napredovanja ili promjene sistematizacije). Međutim, ukoliko je ustanova pravilnikom ili drugim internim aktom sebi propisala obvezu javnog natječaja, poslodavac je dužan poštivati takvu obvezu propisanu internim aktom.

Tumačenje br. 20/22

Sukladno članku 43. stavku 1. TKU-a, zaposlenik ima pravo na dva dana plaćenog dopusta za svako darivanje krvi tijekom jedne kalendarske godine. O namjeri darivanja krvi odnosno korištenja plaćenog dopusta s te osnove, zaposlenik mora izvijestiti poslodavca najmanje dva radna dana prije darivanja.

Sukladno članku 43. stavku 3. TKU-a, plaćeni dopust koristi se u trenutku nastanka događaja odnosno neposredno nakon nastanka događaja za kojeg se plaćeni dopust odobrava, a u slučaju nemogućnosti korištenja plaćenog dopusta neposredno nakon darivanja krvi, zaposlenik će plaćeni dopust s te osnove koristiti prema dogovoru s poslodavcem. Pravo na plaćeni dopust s osnove darivanja krvi koristi se u pravilu na dan darivanja ili neposredno nakon darivanja jer je svrha ta dva dana plaćenog dopusta oporavak organizma nakon darivanja krvi.

Ako poslodavac ne omogući zaposleniku korištenje plaćenog dopusta s osnova darivanja krvi neposredno nakon darivanja, zaposlenik će plaćeni dopust s te osnove koristiti prema dogovoru s poslodavcem. Ako je poslodavac omogućio zaposleniku korištenje plaćenog dopusta s osnova darivanja krvi neposredno nakon darivanja, zaposlenik plaćeni dopust s te osnove može koristiti isključivo u te dane.

Tumačenje br. 21/22

Radni staž nije definiran Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama niti bilo kojim drugim propisom. Stoga, prema mišljenju Povjerenstva, da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz Temeljnog kolektivnog ugovora, trebaju biti ispunjena dva uvjeta:

1. da je to rad za koji su plaćeni doprinosi i
2. da se to razdoblje prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da li se radi o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu.

Slijedom navedenog, u radni staž potreban za uvećanje plaće temeljem članka 49. TKU-a računa se i radni staž ostvaren temeljem osnove osiguranja „član posade broda u međunarodnoj plovidbi“ za koji su plaćeni doprinosi. Pravo na uvećanje plaće s osnova osiguranja za člana posade broda u međunarodnoj plovidbi zaposlenik ostvaruje od trenutka kada je poslodavac imao saznanje o ostvarenom stažu zaposlenika, odnosno od trenutka kada je zaposlenik poslodavcu dostavio dokaz o ostvarenom stažu s osnova osiguranja za člana posade broda u međunarodnoj plovidbi (potvrda HZMO-a o radno pravnom statusu, kopija radne knjižice ili bilo koji drugi odgovarajući dokaz).

Tumačenje br. 22/22

Dopunski rad temeljem članka 61. stavka 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19) smatra se nepunim radnim vremenom u kontekstu članka 49. stavka 2. TKU-a.

Tumačenje br. 23/22

Sukladno članku 61. stavcima 1. i 2. TKU-a, zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti u visini jedne proračunske osnovice, a nastanak invalidnosti utvrđuje se dostavom konačnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima. Budući da se pojam invalidnosti veže isključivo uz smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, pomoć u slučaju nastanka invalidnosti iz članka 61. TKU-a ostvaruje se dostavom konačnog rješenja nadležnog tijela kojim se utvrđuje invalidnost odnosno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. U konkretnom slučaju, na temelju konačnog rješenja HZMO-a kojim je utvrđeno da kod osiguranika – osobe s invaliditetom zdravstveno stanje uzrokuje trajne posljedice za život i rad, zaposlenik ostvaruje pravo na isplatu jednokratne pomoći u visini jedne proračunske osnovice u slučaju nastanka invalidnosti.