NN 56/2022 (18.5.2022.), Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

KOLEKTIVNI UGOVORI

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, koju zastupa Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Vlada Republike Hrvatske)

i

HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA, kojeg zastupa Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća,

SINDIKAT UČITELJA HRVATSKE, koju predstavlja Sanja Šprem, predsjednica,

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA, kojeg zastupa Vilim Ribić, glavni tajnik,

HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURU, kojeg zastupa Domagoj Rebić, glavni tajnik,

SAMOSTALNI SINDIKAT DJELATNIKA HRVATSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA, kojeg zastupa Antun Guljaš, predsjednik,

NEZAVISNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE, kojeg zastupa Stjepan Topolnjak, predsjednik,

SAMOSTALNI SINDIKAT DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE HRVATSKE kojeg zastupa Nada Lovrić, predsjednica,

SINDIKAT DJELATNIKA HRVATSKE PROSvjete – PREPORODA, kojeg zastupa Željko Stipić, predsjednik,

SINDIKAT ZAPOSLENIH U SOCIJALNOJ ZAŠTITI HRVATSKE, koju zastupa Jadranka Dimić, predsjednica,

HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT kojeg zastupa mr. sc. Renati Čulinović-Čaić, prof. med., predsjednici,

SINDIKAT KLINIČKO-BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB, koju predstavlja Tanja Leontić, predsjednica

zaključen 6. svibnja 2022. u Zagrebu

Temeljni kolektivni ugovor

Za državne službenike i namještenike

OPĆE ODREDBE

Primjena ugovora

Članak 1

Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (u daljnjem tekstu: namještenici).

Vremenska valjanost

Članak 2

1. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja.
2. Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme od četiri godine.
3. Ako za vrijeme važenja ovog Ugovora stupi na snagu novi poseban propis o plaćama u državnim ili javnim službama, ugovorne stranke će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu novog pravilnika o plaćama započeti pregovore o izmjenama i dopunama. ovom Ugovoru.njegovo usklađivanje s novim posebnim propisom.
4. Ako izmjene i dopune iz stavka 3. ovoga članka ne budu potpisane u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu novog posebnog propisa o plaćama zaposlenika u državnim i javnim službama, Vlada Republike Hrvatske može ukinuti ovog Ugovora.

Osnovni principi

Članak 3

Potpisnici su suglasni da će se voditi sljedećim načelima i vrijednostima:

• učinkovitost i odgovornost u javnim službama
• pravda i solidarnost
• jednaka plaća za jednak rad i rad jednake vrijednosti
• suradnja u području radnih odnosa, socijalne sigurnosti i zapošljavanja.

Članak 4

Potpisnici su suglasni da će slijediti sljedeće opće ciljeve:

• promicanje socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja
• mirno rješavanje sporova
• ostvarivanje razine prava i korištenja prednosti iz radnog odnosa, socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja srazmjerno uloženom radu, angažmanu i odgovornosti.

Članak 5

1. Polazeći od 87. i 98. konvencije Međunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni poštivati ​​društveni značaj sindikata i sindikalnog rada za:

• veća vjerodostojnost socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja
• veći stupanj društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera
• razvijanje načela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za promicanje prava iz radnog odnosa
• veća uključenost svih zaposlenika u odlučivanje o uvjetima njihova rada i života i
• jačanje demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

2. U cilju promicanja i zaštite slobodnog i nesmetanog organiziranja i djelovanja sindikata, potpisnici će zajednički nastojati postići povoljan normativni okvir u skladu s međunarodnim standardima i usporednim iskustvima.

Primjena ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnosti

Članak 6

1. Stranke se obvezuju primjenjivati ​​ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
2. Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja ugovora, jedna od strana ne bi mogla provesti neku od odredbi Ugovora ili bi joj to bilo iznimno teško, obvezuje se da jednostrano ne krši ovaj Ugovor.predloži njegovu izmjenu.

MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Pomirenje

Članak 7

Ukoliko dođe do kolektivnog radnog spora koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja sukladno Zakonu o radu, odnosno odredbama pravilnika kojim se uređuje način izbora miritelja i provođenja postupka mirenja.

Arbitraža

Članak 8

1. Ugovorne strane mogu se dogovoriti da će spor iznijeti pred arbitražu.
2. Osim ako se stranke ne dogovore o arbitraži i drugačije dogovore o sastavu i postupku arbitraže, na sastav arbitraže i arbitražnog postupka primjenjuju se odredbe Zakona o radu koje uređuju arbitražu u slučaju stvari koje se ne smiju prekidati tijekom štrajka. .

Obvezna arbitraža

Članak 9

1. Ako je štrajk zakonom zabranjen u javnoj službi, povjerava se arbitraži u slučaju kolektivnog spora.
2. Sastav, način odlučivanja i rokovi za arbitražu u slučaju iz stavka 1. ovoga članka uređuju se posebnim sporazumom.

ŠTRAJK

Uzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

Članak 10

1. Za vrijeme trajanja ovog Ugovora, sindikati neće štrajkati zbog pitanja uređenih ovim Sporazumom.
2. Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva ostala neriješena pitanja iu slučaju spora oko izmjene i dopune ovog Ugovora.
3. Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz obavijest u skladu s odredbama ovog Ugovora.

Donošenje odluke o štrajku

Članak 11

1. Prilikom organiziranja i poduzimanja štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.
2. Štrajkom ne smije biti ugroženo pravo na život, hitnu medicinsku pomoć i osobnu sigurnost.
3. Na način donošenja odluka o štrajku i na druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom primjenjuju se pravila sindikata.

Zabrana ometanja štrajka

Članak 12

Poslodavci ne smiju spriječiti ili opstruirati štrajk organiziran u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.

Upravljanje štrajkom

Članak 13

1. Štrajk vodi sindikalni štrajkaški odbor.
2. U ustanovama uključenim u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili odrediti osoba za obavljanje funkcije štrajkaškog odbora.
3. Članovima štrajkaškog odbora ne može se naložiti rad za vrijeme trajanja štrajka.

Obveze i ovlasti štrajkaškog odbora

Članak 14

1. Štrajkaški odbor sindikata prati odvija li se štrajk pravilno i na zakonit način, upozorava nadležne na pokušaje sprječavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima i obavlja druge poslove.
2. Štrajkaški odbor razmatra svaku inicijativu za mirno rješavanje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu i na nju će odgovoriti u obliku u kojem mu je upućena.

Poslovi koji se ne smiju prekidati

Članak 15

1. Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac zajednički će izraditi i donijeti pravila o radu koji se ne smije prekidati za vrijeme štrajka.
2. Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati treba voditi računa o tome da se obuhvati što manji broj zaposlenih i da se posao obavlja učinkovito.
3. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju broj radnika koji moraju raditi za vrijeme štrajka.
4. Postupak i način izrade pravilnika o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorima.
5. Ako se ne postigne suglasnost o pravilima rada koja se ne smiju prekidati tijekom štrajka, pravila će se utvrditi arbitražom, čiji će se sastav odrediti primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o radu.

Članak 16

1. U slučaju da poslodavac do završetka postupka mirenja ne dostavi prijedlog iz članka 15. stavka 1. ovoga Ugovora, a sindikati procijene da poslovi koji se ne smiju prekidati i dalje postoje, mogu samostalno nacrta pravila o tim poslovima.
2. O pravilima iz stavka 1. ovoga članka sindikati su dužni obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka.

Prava sudionika štrajka

Članak 17

Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom u skladu s ovim Ugovorom, zaposlenici se ne smiju stavljati u nepovoljniji položaj.

TUMAČENJE UGOVORA

Osnivanje i ovlasti Povjerenstva za tumačenje

Članak 18

1. Ugovorne stranke će uspostaviti Zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovog Sporazuma, u koje će svaka stranka imenovati tri predstavnika i njihove zamjenike.
2. Komisija za tumačenje ovog Ugovora:

• daje tumačenje odredbi ovog Ugovora;
• daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu osporenih članaka Ugovora;
• prati provedbu ovog Ugovora i izvještava obje strane o kršenju Ugovora; i
• obavlja i druge poslove utvrđene ovim Ugovorom.

Način rada povjerenstva

Članak 19

1. Komisija svoje odluke donosi većinom glasova svih članova.
2. Komisija donosi poslovnik o svom radu.
3. Zahtjevi za tumačenje upućuju se Odboru za tumačenje isključivo putem obrasca koji je priložen ovom Ugovoru i koji je njegov sastavni dio.
4. Ako se Komisija ne može dogovoriti oko tumačenja odredbi ovog Sporazuma, tumačenje će povjeriti neutralnom stručnjaku.
5. Članovi Povjerenstva suglasni su o odabiru neutralnog stručnjaka i određivanju roka u kojemu treba donijeti odluku.
6. Tumačenje neutralnog stručnjaka Povjerenstvo je dužno prihvatiti kao svoje tumačenje.
7. Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, dostavljaju se podnositelju zahtjeva u pisanom obliku i objavljuju na web stranici ministarstva nadležnog za rad.

Rokovi za tumačenje

Članak 20

1. Odbor za tumačenje će podnositelju zahtjeva dati tumačenje ovog Sporazuma u roku od 30 dana od primitka zahtjeva.
2. Neutralni vještak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana.

IZMJENA, DOPUNA I RASKID UGOVORA

Izmjene i dopune ugovora

Članak 21

1. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjenu ovog Ugovora.
2. Prijedlog za izmjenu ovog Ugovora podnosi se i dostavlja drugoj Strani, što sa sindikalne strane znači svim sindikatima potpisnicima ovog Ugovora.
3. Strana kojoj je dostavljen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se očitovati u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga i mora započeti pregovore o predloženoj izmjeni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. uvjeti za primjenu odredbi ovog Sporazuma o mirenju.
4. Izmjene i dopune ovog Ugovora sklapaju se i stupaju na snagu u skladu s odredbama o valjanosti kolektivnog ugovora sadržanim u posebnom propisu kojim se uređuje reprezentativnost.

Raskid ugovora

Članak 22

1. Ovaj se Ugovor može raskinuti pismenim putem uz otkazni rok od 3 mjeseca.
2. Obje strane mogu raskinuti ovaj Ugovor u slučaju značajnih promjena gospodarskih okolnosti.
3. Prije raskida Ugovora, strana koja raskine Ugovor će drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.

Članak 23

RADNI ODNOSI

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 24

1. Javni natječaj raspisuje se za zasnivanje radnog odnosa za sva radna mjesta u javnim službama radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakom pristupu javnim službama za sve građane Republike Hrvatske.
2. Potreba zasnivanja radnog odnosa za sva radna mjesta u javnim službama oglašava se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na internetskim stranicama ili oglasnim pločama ustanova, te u »Narodnim novinama« samo ako je to propisano posebnim propisom.
3. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javni natječaj nije potreban u slučajevima predviđenim granskim kolektivnim ugovorima i u slučaju izmjena ugovora o radu (npr. reorganizacija, unapređenje ili promjena sistematizacije).
4. Poslodavac je dužan na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.
5. Rok za prijavu na natječaj teče od dana objave na web stranici, oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno od dana objave natječaja u »Narodnim novinama«.

Probni rok

Članak 25

1. Probni rad može se ugovoriti pri sklapanju ugovora o radu.
2. Probni rad može trajati najviše:

• mjesec dana za poslove IV. vrste za koje je opće stanje niže obrazovanje ili osnovna škola;
• dva mjeseca za poslove III. vrste za koje je opći uvjet srednja stručna sprema
• tri mjeseca za poslove II. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij
• šest mjeseci za radna mjesta prve vrste za koja je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

3. Ako je radnik bio odsutan najmanje deset dana, probni rad se iznimno može iz objektivnih razloga produžiti za onoliko koliko je radnik bio odsutan, s tim da ukupno trajanje probnog rada ne može biti dulje od šest mjeseci.

Članak 26

1. Zaposleniku koji nije zadovoljio probni rad otkazuje se otkaz zbog nezadovoljstva probnim radom, što mora biti pismeno i obrazloženo.
2. Ako poslodavac radniku ne dostavi otkaz iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do posljednjeg dana probnog rada, smatra se da je radnik odradio probni rad.

Pripravnici

Članak 27

1. S pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad u struci za koju se obrazovao može se sklopiti ugovor o radu.
2. Pripravnici se mogu zaposliti na radnim mjestima od I. do III. vrsta.

Staž

Članak 28

1. Ako posebnim propisima nije drukčije određeno, pripravnički staž može trajati najduže:

• 3 mjeseca za obavljanje poslova III. vrsta;
• 6 mjeseci za obavljanje poslova II. vrsta; i
• 12 mjeseci za obavljanje poslova tipa I.

2. Na zahtjev pripravnika, pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da je pripravnik osposobljen za samostalan rad i ako trajanje pripravničkog staža nije određeno posebnim propisom.

Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža

Članak 29

Pripravniku se dodjeljuje stručna osoba koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti uručen.

Stručni ispit

Članak 30

1. Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
2. Pripravnik mora pribaviti ispitni program i popis ispitne literature.
3. Za polaganje stručnog ispita pripravnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju:

• 5 radnih dana za poslove III. vrste, bez obzira koliko puta polaže stručni ispit;
• 7 radnih dana za poslove II. vrste, bez obzira koliko puta polaže stručni ispit;
• 10 radnih dana za poslove I. vrste, bez obzira koliko puta polaže stručni ispit.

4. Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan polaganja pripravničkog ispita, a ako putuje do mjesta polaganja još jedan dan i plaćene putne troškove koji po potrebi uključuju put i smještaj.

RADNI SATI

Radni tjedan

Članak 31

1. Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno.
2. Tjedno radno vrijeme podijeljeno je na pet dana u tjednu.
3. Petodnevni tjedni raspored iz stavka 2. ovoga članka raspoređuje se u pravilu od ponedjeljka do petka.
4. Granskim kolektivnim ugovorima za posebne poslove i nepuno radno vrijeme može se odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored.

Evidencija radnog vremena

Članak 32

1. Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnom vremenu.
2. Na zahtjev radnika ili sindikalnog povjerenika poslodavac je dužan dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

Posao na pola radnog vremena

Članak 33

1. Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnosti uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.
2. Djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka i trajanje radnog vremena na tim poslovima utvrđuju se posebnim propisom.

PRAZNICI I ODMOR

Pauza

Članak 34

1. Odmor za vrijeme rada (pauza) za zaposlenika koji radi najmanje šest sati dnevno traje najmanje 30 minuta dnevno, a za maloljetnike najmanje 30 minuta neprekidno.
2. Zaposlenik koji radi u smjenama od 12 sati ima pravo na stanku od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, ovisno o prirodi i potrebama posla.
3. Odmor iz stavka 1. i 2. ovoga članka uključuje se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u posljednja dva sata prije kraja radnog vremena.
4. Ako priroda posla ne dopušta korištenje stanke za vrijeme rada, način korištenja stanke uredit će se granskim kolektivnim ugovorom.

Odmor između dva radna dana i najdužeg neprekidnog trajanja rada

Članak 35

1. Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na stanku od najmanje 12 sati neprekidno.
2. Radnik ne smije raditi duže od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požari i sl.) ili potrebe za hitnim medicinskim, socijalnim, veterinarskim i sličnim intervencijama.

Tjedni odmor

Članak 36

1. Zaposlenik ima pravo na 48-satni neprekinuti tjedni odmor.
2. Dani tjednog odmora obično su subota i nedjelja.
3. Ako je radniku prijeko potrebno raditi na dan tjednog odmora, osigurat će mu se korištenje neiskorištenog tjednog odmora odmah nakon završetka razdoblja provedenog na radu zbog kojeg nije koristio tjedni odmor. odmoriti ili koristiti kraće vrijeme.
4. U svakom slučaju, radniku se nakon 14 dana neprekidnog rada mora omogućiti korištenje neiskorištenog tjednog odmora.

Odmor

Članak 37

1. Za svaku kalendarsku godinu zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanom općim propisima o radu.
2. Minimalno trajanje godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka povećava se prema pojedinačno utvrđenim kriterijima koji su uređeni granskim kolektivnim ugovorom.
3. Zaposlenici koji rade u smjenama od 12 sati koristit će godišnji odmor kao da rade osam sati dnevno u petodnevnom radnom tjednu.
4. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti kraće od najkraćeg trajanja tog odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti duže od 6 tjedana, odnosno 30 radnih dana za rad u petodnevnom radnom tjednu.
5. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem koristi godišnji odmor (uključujući sva novčana primanja i prihode u naturi koji predstavljaju naknada) ili u iznosu odrađenom u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je zaposleniku pogodnije.
6. Plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca su plaće ostvarene za rad u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor.
7. Ako je u prethodna tri mjeseca radnik imao pravo na naknadu plaće za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje, tada će mu se za to vrijeme obračunati naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takav uključen u prosjek iz stavka 5. ovoga članka.
8. Pod naknadom plaće iz stavka 7. ovoga članka, podrazumijeva se naknada plaće isplaćena za vrijeme bolovanja, odnosno ona naknada plaće čiji je iznos manji od visine naknade plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio u redovnom radnom vremenu. (Dodatak III. TKU)
9. Slijepi radnik i zaposlenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 6 tjedana.
10. Trajanje godišnjeg odmora u slučajevima iz stavka 9. ovoga članka utvrđuje se granskim kolektivnim ugovorom.

Dani koji nisu uključeni u godišnji odmor

Članak 38

1. Pri određivanju trajanja godišnjeg odmora ne uzimaju se u obzir dani tjednog odmora, praznici, neradni dani utvrđeni zakonom i dani plaćenog odmora.
2. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad utvrđeno od strane ovlaštenog liječnika ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora

Članak 39

1. Radnik može koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem.
2. Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta dnevno godišnji odmor ako želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana unaprijed.

Raspored odmora

Članak 40

Prilikom utvrđivanja rasporeda (plana) korištenja godišnjeg odmora, a sukladno potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan uzeti u obzir potrebe i želje zaposlenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i konzultirati se s radnicima. ‘vijeće..

Obavijest o korištenju godišnjeg odmora

Članak 41

1. Poslodavac je dužan radniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora dostaviti pisano rješenje, odnosno rješenje o trajanju godišnjeg odmora i vremenu njegovog korištenja.
2. Korištenje godišnjeg odmora može se radniku odgoditi ili prekinuti samo radi obavljanja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, na temelju odluke poslodavca.
3. Posebno važnim i hitnim službenim poslovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se poslovi koje ni na koji način ne mogu obavljati zaposlenici koji ne koriste godišnji odmor, a rad je takve naravi da se ne može odgoditi.
4. Radniku čije je korištenje godišnjeg odmora odgođeno ili prekinuto mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavak korištenja godišnjeg odmora.
5. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih odgodom ili prekidom korištenja godišnjeg odmora.
6. Troškovi iz stavka 5. ovoga članka smatraju se putnim i drugim troškovima.
7. Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koje je radnik imao zbog dolaska na mjesto zaposlenja i povratka s mjesta zaposlenja u mjesto gdje je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice koje se vraćaju u mjestu zaposlenja, pod uvjetima i iznosima navedenim u ovom Ugovoru.
8. Ostali troškovi su ostali rashodi koje je radnik napravio zbog odgode ili prekida godišnjeg odmora, što se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
9. U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, radnik se dužan vratiti na posao onog dana kada bi mu godišnji odmor uredno završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. raditi. Ostatak godišnjeg odmora iskoristit će se naknadno, prema dogovoru s poslodavcem. Ako nakon isteka godišnjeg odmora prestane plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad, radnik se treba vratiti na posao nakon završetka plaćenog dopusta, odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.
10. Iznimka od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 42

Zaposlenik koji ode u mirovinu za tu godinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Plaćeni dopust

Članak 43

1. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine u trajanju od najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

• brak ili životno partnerstvo – 5 radnih dana;
• rođenje ili posvojenje djeteta – 5 radnih dana;
• smrt supružnika, životnog partnera, izvanbračnog partnera, brata, sestre, djeteta, oca, majke, očuha, maćehe, posvojenika, usvojitelja i unuka – 5 radnih dana;
• smrt bake i djeda, roditelja bračnog druga, roditelja izvanbračnog partnera i roditelja životnog partnera – 2 radna dana;
• preseljenje u isto mjesto stanovanja – 2 radna dana;
• preseljenje u drugo mjesto stanovanja – 4 radna dana;
• teška bolest oca, majke, bračnog druga, životnog partnera, izvanbračnog partnera ili djeteta – 3 radna dana;
• nastupi na kulturnim manifestacijama i sportskim natjecanjima – 1 radni dan;
• sudjelovanje na sindikalnim sastancima, seminarima i edukacijama za sindikalno djelovanje – 2 radna dana;
• elementarne nepogode – 5 radnih dana;
• darivanje krvi – 2 radna dana
• odsutnosti s posla kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutna nazočnost – ukupno 3 radna dana tijekom jedne kalendarske godine (Dodatak III. TKU)

2. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaku smrt iz stavka 1. ovoga članka i za svako darivanje krvi, bez obzira na broj dana koje je koristio po drugim osnovama tijekom iste godine.

2. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka, za svako darivanje krvi iz stavka 1. točke 11. ovoga članka te za svaki slučaj odsutnosti s posla iz stavka 1. točke 12. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste kalendarske godine iskoristio po drugim osnovama (Dodatak III. TKU)
3. Plaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka koristi se u trenutku događaja, odnosno neposredno nakon događaja za koji se plaćeni dopust odobrava, a u slučaju nemogućnosti korištenja plaćenog dopusta odmah nakon darivanja krvi, zaposlenik koristi plaćeni dopust kod poslodavca.
4. Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, u slučaju teške bolesti oca, majke, bračnog druga, životnog partnera, izvanbračnog partnera ili djeteta, radnik ne mora koristiti sve dane plaćenog dopusta odjednom, već može koristiti pojedinačne dana u dogovoru sa poslodavcem.
5. Ako se slučaj iz stavka 1. ovoga članka dogodi dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika prestaje korištenje godišnjeg odmora, a radnik koristi plaćeni odmor.
6. Plaćeni dopust po osnovu elementarne nepogode odobrava se i koristi u svrhu sanacije štete nastale na imovini radnika, a koristi se u razdoblju otklanjanja posljedica navedene štete.
7. Pod pojmom dijete u smislu ovog članka podrazumijeva se i maloljetno i punoljetno dijete.
8. Darivanje krvi iz stavka 1. ovoga članka uključuje i darivanje krvnih sastojaka kada se provodi na poziv ovlaštene zdravstvene ustanove u skladu s posebnim propisom.

8. Pod darivanjem krvi iz stavka 1. točke 11. ovoga članka smatra se i darivanje krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje, koje se provodi prema pozivu koji je ovlaštena ustanova, u skladu s posebnim propisom, uputila osobno davatelju krvi. (Dodatak III. TKU)
9. U roku od najviše 10 radnih dana plaćenog dopusta u godini, radnik ima pravo na plaćeni dopust više puta u istom slučaju iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz stavka 1. točke 8. st. ovaj članak.

Školski dopust

Članak 44

1. Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u trajanju od jedne godine za potrebe vlastitog obrazovanja i stručnog osposobljavanja, u ukupnom trajanju:

• 5 radnih dana za pripremu i polaganje ispita u srednjoj školi;
• 10 radnih dana za polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima, uključujući izradu i obranu završnog rada, odnosno za polaganje pravosudnog ispita;
• 5 radnih dana za pohađanje stručnih seminara i konferencija; i
• 2 radna dana za pripremu i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatička edukacija, učenje stranih jezika i sl.).

2. Osposobljavanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na posao koji obavlja zaposlenik ili njegova struka ili djelatnost poslodavca.
3. Za osposobljavanje na koje ga je uputio poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
4. Ako je kao uvjet za obavljanje poslova propisan stručni ispit, radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana za pripremu i polaganje tog ispita.

Dopust za pružanje osobne skrbi

Članak 44.a

1. Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od 5 radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi.
2. Pod pružanjem osobne skrbi smatra se skrb koju zaposlenik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.
3. Pod istim kućanstvom smatra se zajednica osoba određena propisom kojim se uređuje socijalna skrb.
4. Poslodavac može, u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od zaposlenika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 2. ovoga članka.
5. Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi, poslodavac ne smije zaposlenika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima. (Dodatak III. TKU)

NAKNADA ŠTETE

Uvjeti i načini smanjenja i oslobađanja od štete

Članak 45

1. Naknada štete koju je radnik na radu ili u svezi s radom prouzročio poslodavcu umanjuje se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno ili da radnik do sada nije prouzročio štetu, ako:

• šteta se može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove; ili
• zaposlenik je u teškoj materijalnoj situaciji, a posebno bi ga pogodila naknada štete; ili
• radi se o invalidnoj osobi, starijem zaposleniku ili samohranom roditelju ili skrbniku; ili
• radi se o manjoj šteti.

2. Umanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka iznosi najmanje 20%, a radnik se može osloboditi naknade u cijelosti.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Otkazni rokovi i otpremnine

Članak 46

1. Prilikom otpuštanja radnika otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.
2. Pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o radu ima svaki zaposlenik kojeg poslodavac otpusti, a razlog za otkaz nije njegova neurednost.
3. Zaposleniku s 30 ili više godina radnog staža kod istog poslodavca isplaćuje se povlaštena otpremnina u iznosu od najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaki navršena godina radnog staža.
4. Ako u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu radniku nije isplaćena plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćen dio plaće i dio naknade plaće prema posebnim propisima, plaću koju je radio redovno.
5. Otpremnina se isplaćuje najkasnije 30 dana nakon prestanka radnog odnosa.

Vremensko važenje pisanog upozorenja na obvezu iz radnog odnosa

Članak 46.a

Pisano upozorenje poslodavca prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem zaposlenika briše se iz evidencije nakon tri godine od dana njegovog uručenja zaposleniku te se istekom toga razdoblja smatra kao da takvog upozorenja nije bilo. (Dodatak III. TKU).

Članak 47

Odredbe članka 46. ovog Ugovora ne odnose se na ravnatelje ustanova.

Pripravnički staž kod istog poslodavca

Članak 48

1. U radni staž kod istog poslodavca uračunava se neprekinuti radni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca i bez obzira na ugovoreno radno vrijeme (puno ili nepuno radno vrijeme).
2. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pri obračunu otpremnine za zaposlenika koji je već ostvario pravo na otpremninu za vrijeme službe u javnoj službi i prestanka radnog odnosa, razdoblje za koje je prethodno primao otpremninu uračunava se ne uračunava se u neprekinuti radni staž.
3. Državni službenik i namještenik čiji se radni status državnog službenika mijenja u radni status državnog službenika po sili zakona ili sporazumom između državnog tijela i poslodavca, ili obrnuto, neprekinuti radni staž u državnoj upravi. a javna služba smatra se kontinuiranim radnim stažom.za ostvarivanje radnih i materijalnih prava.
4. Prekid radnog staža iz stavka 1. ovoga članka smatra se prekidom dužim od 8 dana.
5. Mirovanje radnog odnosa ne smatra se prestankom radnog odnosa ili prestankom radnog odnosa iz stavka 1. ovoga članka, ali se razdoblje mirovanja ne uračunava u neprekinuti radni staž iz stavka 1. ovoga članka.

PLAĆA

Članak 49

1. Plaća radnika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću.
2. Osnovna bruto plaća zaposlenika je umnožak koeficijenta složenosti posla na koji je raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, bez obzira radi li radnik. puno ili nepuno radno vrijeme.
3. Osnovna bruto plaća iz stavka 2. ovoga članka zaposleniku na nepuno radno vrijeme utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
4. U smislu prava na povećanje plaće iz stavka 2. ovoga članka, radnim stažem smatra se radni staž ostvaren po osnovu rada za koji su uplaćeni doprinosi i obračunati prema mirovinskom osiguranju. propisi.
5. U radni staž za povećanje plaće iz stavka 2. ovoga članka uračunava se i staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se prema propisima o mirovinskom osiguranju uračunava u radni staž u Republici Hrvatskoj, ili ako je tako reguliran međunarodnim ugovorima (ugovorima) Republike Hrvatske i drugih država ili je to staž ostvaren u zemljama Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora nakon 1. srpnja 2013. godine.
6. Osnovni dodaci na plaću su poticaji, dodaci za posebne uvjete rada, radni dodaci i povećanja plaće.
7. Osnovica za obračun plaće iz stavka 2. ovoga članka od 1. svibnja 2022. iznosi 6.286,29 kuna bruto i primjenjuje se počevši od plaće za svibanj 2022. godine isplaćene u lipnju 2022. godine.
8. O visini osnovice za obračun plaće ugovorne strane započinju pregovore svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu, a u slučaju dogovora osnovicu će ugovarati Aneks ovog Ugovora.
9. Ugovorne strane se obvezuju da će pregovore o visini osnovice za 2022. godinu započeti do kraja rujna 2022. godine, u skladu s gospodarskim okolnostima i razvojem ekonomskih pokazatelja.
10. Ugovorne strane su suglasne da je Ugovor o naknadama plaća u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. valjan dokument koji će se primjenjivati ​​na način iu rokovima navedenim u tom dokumentu.

Isplata plaće

Članak 50

1. Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, s tim da razmak između dvije isplate u pravilu ne može biti duži od 30 dana.
2. Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im biti isplaćena plaća.
3. Poslodavac je dužan na zahtjev radnika platiti mirovanje kredita uvjetovanu administrativnom zabranom, zakonsko uzdržavanje, članstvo u sindikatu i suspenziju temeljem pogodnosti koje je sindikat ugovorio za svoje članove, bez naplate naknade zaposleniku. ili bilo koje druge strane.

Odsutnost tajnosti se isplati

Članak 51

1. U javnim službama nema tajnosti plaća.
2. Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o bruto plaćama zaposlenih neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika, sukladno posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka.
3. Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljit i neprekidan uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u plaćanje poreza i doprinosa za svakog radnika.
4. Struktura odbitaka, odnosno odbitaka od plaće radnika ne može biti predmet javne objave, a dužnost je sindikalnog povjerenika čuvati taj podatak.

Povećanje plaće

Članak 52

1. Osnovna plaća zaposlenika u javnim službama povećava se:

• za noćni rad 40%;
• za prekovremeni rad 50%;
• za rad subotom 25%;
• za rad nedjeljom 35%;
• za smjenski rad 10%;
• za dvostruki rad s prekidom dužim od 90 minuta i duži (rad u jednom danu u kojem je pauza između rada u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni duža od 90 minuta) 10%; i
• za rad u smjenama povećat će se na način uređen granskim kolektivnim ugovorom.

2. Osnovna plaća zaposlenika će se povećati za 5% ako je zaposlenik završio poslijediplomski specijalistički studij (univ.spec), 8% ako je magistar, odnosno 15% ako je zaposlenik doktorirao, bez obzira na je li poslijediplomski specijalistički studij, magisterij ili doktorat u funkciji radnog mjesta ili ne.

2. Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 5 % ako zaposlenik ima završen sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog klasifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji), 8 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, neovisno o tome je li poslijediplomski specijalistički studij, magisterij, odnosno doktorat znanosti u funkciji radnog mjesta ili nije. (Dodatak III. TKU)
3. Smjenski rad je rad u kojem zaposlenik mijenja poslove na istim poslovima i istom mjestu rada tako da radnik obavlja poslove u jutarnjem (prva smjena), popodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena). ) za vrijeme utvrđenog radnog vremena poslodavca.radni tjedan ili mjesec.
4. Smjenski rad je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom radnog tjedna ili mjeseca.
5. Rad u smjenama je i rad zaposlenika koji obavlja poslove u prvoj smjeni najmanje dva radna dana tjedno i najmanje dva radna dana u drugoj smjeni, odnosno koji radi u drugoj smjeni najmanje jedan tjedan mjesečno. .
6. Za obavljanje poslova u drugoj smjeni isplaćuje se naknada za rad u smjenama iz stavka 4. i 5. ovoga članka.
7. Za rad na dane praznika, neradne dane utvrđene zakonom i rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
8. Rad po pozivu (prema odredbama posebnog propisa) u posebno opravdanim i hitnim slučajevima smatra se prekovremenim radom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i time se plaća.
9. Rad dežurstva, osim efektivnog rada, u radno vrijeme koje se ubraja u prekovremeni rad uključuje i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
10. Naknade iz ovoga članka ne isključuju se međusobno, osim za akumulaciju povećanja plaće po osnovi dvostrukog rada i smjenskog rada u istom danu.
11. Svaki od dodataka iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na temelju bruto bruto plaće za odrađene sate, a tako dobiveni iznosi zbrajaju se.

Plaća za rad u posebnim uvjetima

Članak 53

1. Zaposlenik u javnim službama koji radi na poslovima na kojima postoje posebni uvjeti rada ima pravo na poseban dodatak na plaću.
2. Radna mjesta s posebnim uvjetima rada i odgovarajući iznos posebnih dodataka na plaću za svako takvo radno mjesto utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorima.

Zaštita zaposlenika

Članak 54

1. U slučaju da tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od smanjenja radne sposobnosti koju utvrdi nadležno tijelo u u skladu s posebnim uvjetima propisa:

• starost – 5 godina prije starosne mirovine; ili
• profesionalne bolesti; ili
• ozljede na radu,

poslodavac je dužan radniku osigurati povoljniju normu bez smanjenja plaće koju je ostvario u vremenu prije nastanka navedenih okolnosti.

2. Na plaću iz stavka 1. ovoga članka obračunava se osnovna plaća i dodaci na plaću.
3. Zaposleniku 5 godina prije odlaska u mirovinu, roditelju s malom djetetom do tri godine života i samohranom roditelju s djetetom do osam godina života ne može se odrediti noćni rad, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pismeni pristanak.
4. Pod pojmom samohrani roditelj iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se samohrani roditelj utvrđen posebnim propisom o socijalnoj skrbi.

DRUGA MATERIJALNA PRAVA

Slučajevi u kojima zaposlenici imaju pravo na naknadu plaće

Članak 55

Zaposlenik u javnim službama ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

• godišnji odmor;
• plaćeni dopust;
• državni praznici i neradni dani utvrđeni zakonom;
• obrazovanje, prekvalifikacija i stručno osposobljavanje na koje ga je uputio poslodavac;
• edukacija za potrebe sindikalnog djelovanja;
• prekid rada uzrokovan krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran;
• i druge slučajeve utvrđene zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.

Dodaci performansi

Članak 56

Za natprosječne radne rezultate radniku se može isplatiti nagrada za rad u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju plaće u javnim službama.

Naknada za bolovanje

Članak 57

1. Ako je zaposlenik odsutan s posla zbog bolovanja do 42 dana, ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 85% plaće kao da je radio u redovno radno vrijeme ili 85% prosječne mjesečne plaće. ostvarena u tri mjeseca koja su neposredno prethodila mjesecu u kojem je otpočelo bolovanje (uključujući sva primanja u novcu i naturi koja predstavlja naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.

1.  Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, neovisno o vrsti bolovanja, pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85 % njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju nak­nadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika.

2. Naknada od 100% iznosa prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca koja su neposredno prethodila mjesecu u kojem je otpočelo bolovanje pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu za vrijeme bolovanja. zbog profesionalne bolesti ili ozljede.rad.

2. Iznimno, naknada plaće u visini 100 % iznosa njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, i to za vrijeme trajanja bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

3. Ako je u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je otpočelo bolovanje zaposlenik imao pravo na naknadu plaće za dio ili cijelo razdoblje, tada će mu se za to vrijeme obračunati naknada plaće u visini kao da je radili u redovnom radnom vremenu i kao takvi ulaze u prosjek iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

3. Ako je u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje zaposlenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva uračunava u prosjek iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

4. Ako je posebnim propisima pravo na naknadu plaće iz ovoga članka uređeno na povoljniji način, na zaposlenika će se primijeniti to povoljnije pravo.

Naknada za vrijeme prekida rada zbog izvanrednih okolnosti

Članak 57.a

Za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije.

Oporavak

Članak 58

1. Zaposlenici u javnim službama imaju pravo na isplatu regresa za godišnji odmor u cijelosti, bez obzira rade li na puno ili nepuno radno vrijeme, a honorarni radnici kod dva ili više poslodavaca primaju regres za godišnji odmor od jednog poslodavca.
2. O visini regresa pregovaraju Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, pod uvjetom da se ne postigne suglasnost između Vlade. Republike Hrvatske i sindikata.
3. Regres za 2022. godinu iznosi 1.500,00 kn.
4. Regres za godišnji odmor isplaćuje se najkasnije jednom godišnje najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, a radnicima koji su kasnije u radnom odnosu ili u to vrijeme nisu na poslu zbog produženog bolovanja, rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta i sl. razloga, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
5. Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji koristi najmanje razmjeran dio godišnjeg odmora u tekućoj godini.

Otpremnine za odlazak u mirovinu

Članak 59

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu u visini dvije osnovice za obračun plaće radnika, koja vrijedi na zadnji dan rada u javnoj službi prije odlaska u mirovinu, neovisno o radnom odnosu, ugovorenom radnom vremenu i vrsti mirovine. najkasnije uz isplatu posljednje plaće ili naknade plaće.

Pomozite

Članak 60

Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

• smrt radnika koji je izgubio život u obavljanju ili prilikom obavljanja službe, odnosno rada ili smrt nastupila uslijed ozljede na radu ili profesionalne bolesti za vrijeme radnog odnosa – u iznosu od 3 proračunske osnovice i pogrebnih troškova
• smrt radnika – u iznosu od 2 proračunske osnovice;
• smrt supružnika, izvanbračnog partnera ili životnog partnera, djeteta i roditelja – u visini 1 proračunske osnovice.

Članak 61

1. Zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju:

• bolovanje u trajanju dužem od 90 dana, neovisno o tome je li bolovanje započelo u prethodnoj kalendarskoj godini i završilo u tekućoj godini ili je započelo i završilo u tekućoj godini i bez obzira na osnovicu bolovanja – jednom godišnje u iznosu jedne proračunske osnovice
• nastanak invaliditeta zaposlenika, maloljetne djece ili supružnika zaposlenika – u visini jedne proračunske osnovice koja se isplaćuje jednokratno po osnovu nastanka invalidnosti
• nastanka invalidnosti zaposlenika, malodobne djece, supružnika, izvanbračnog druga ili životnog partnera zaposlenika – u visini jedne proračunske osnovice, koja se s osnova nastanka invalidnosti isplaćuje jednokratno.
• rođenje ili posvojenje svakog djeteta u iznosu od 50% jedne proračunske osnovice.

2. Nastup invalidnosti zaposlenika, supružnika i malodobne djece utvrđuje se dostavljanjem pravomoćnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima.

2. Nastanak invalidnosti zaposlenika, supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera i malodobnog djeteta utvrđuje se dostavom konačnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima.

3. Pojam invaliditeta zaposlenika ili bračnog druga radnika vezan je isključivo za smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

3. Pojam invalidnosti zaposlenika, supružnika, izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera zaposlenika veže se isključivo uz smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

4. Pravo na pomoć u slučaju invaliditeta maloljetnog djeteta radnik ostvaruje ako je maloljetnom djetetu utvrđena teška (III. stupanj) ili teška invalidnost (IV. stupanj), a ostvaruje se podnošenjem jednog od sljedećih konačnih odluke nadležne službe:

• rješenje o pravu na doplatak za djecu (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu, za dijete s teškim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima)
• rješenje o pravu na dopust radi njege djeteta s teškim smetnjama u razvoju (HZZO)
• rješenje o pravu na nepuno radno vrijeme za njegu djeteta s teškim invaliditetom (HZZO; do 8 godina i nakon 8 godina života)
• rješenje o pravu na osobnu invalidninu (centar za socijalnu skrb)
• rješenje o pravu na doplatak za pomoć i njegu (centar za socijalnu skrb).

5. Za pokriće troškova liječenja, odnosno za pokriće troškova nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koji su prema preporuci nadležnog liječnika specijalisti javnozdravstvenog sustava, prema pravilima liječničke struke se hitno potreban i nezamjenjiv za tijela kojima je utvrđena potpuna i trajna nesposobnost za samostalan život i rad u skladu s posebnim propisima ili bračnog druga, a pokriće troškova ne odobrava (u cijelosti ili djelomično) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. osiguranja, radniku se isplaćuje naknada, do iznosa jedne proračunske osnovice, jednom godišnje.

5. Radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste iz sustava javnog zdravstva, po pravilima medicinske struke prijeko potrebni i nenadomjestivi za zaposlenika, malodobno dijete, punoljetno dijete kojem je rješenjem nadležnog tijela utvrđena potpuna i trajna nesposobnost za samostalni život i rad sukladno posebnim propisima, supružnika, izvanbračnog druga ili životnog partnera, a pokriće troškova nije odobreno (u cijelosti ili djelomično) od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, zaposleniku se nadoknađuje trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice, jednom godišnje.

6. Pomoć iz ovoga članka isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva, odnosno od dana dostave pravomoćnog rješenja nadležnog tijela.

Dnevnica i naknada putnih troškova

Članak 62

1. Kada je zaposlenik upućen na službeni put, ima pravo na naknadu troškova prijevoza, dnevnice i naknadu za iznos troškova smještaja.
2. Dnevnica za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi 200,00 kuna po danu, a obračunava se na način propisan posebnim propisom o porezu na dohodak.
3. Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje 12 sati ili više od 12 sati, a polovicu dnevnice ako putovanje traje 8 sati ili više od 8 sati, a manje od 12 sati, uzimajući u obzir ukupno broj sati provedenih na putu, od polaska na službeni put do povratka sa službenog puta.
4. Ako je na službenom putu osiguran jedan obrok (ručak ili večera) na teret poslodavca, iznos dnevnice se umanjuje za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).
5. Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se povećava neoporezivi iznos dnevnice, od dana početka primjene ovog propisa iznos dnevnice iz ovog članka povećava se za toliko.
6. Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se i isplaćuje u skladu s posebnim propisom o porezu na dohodak i odlukama o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna.
7. Zaposleniku se prije odlaska na put mora izdati nalog za službeni put u kojem mora biti navedeno odobreno prijevozno sredstvo.
8. Ako radnik za nalog za službeni put koristi prijevozno sredstvo čije korištenje nije odobrio poslodavac, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte, odnosno troškova odobrenog prijevoznog sredstva. po putnom nalogu.
9. Dodatak terena

Članak 63

1. Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta stalnog prebivališta, radnik ima pravo na terensku naknadu, kojom se pokrivaju njegovi uvećani troškovi života zbog boravka na terenu, u iznosu od 200,00 kuna po danu.
2. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
3. Ako je radniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta prebivališta, isplaćuje se 50% iznosa naknade iz stavka 1. ovoga članka.
4. Ako je zaposleniku osiguran adekvatan smještaj (u čvrstoj zgradi) za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog prebivališta, nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje.
5. Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu za sljedeći mjesec.
6. Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Naknada za odvojeni život

Članak 64

Naknada za odvojeni život regulirat će se granskim kolektivnim ugovorima.

Naknada za troškove prijevoza

Članak 65

1. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla (u daljnjem tekstu: naknada troškova prijevoza), pod uvjetom da je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada najmanje dva kilometra.
2. Uvjet iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zaposlenike koji imaju tjelesno oštećenje od 100%, odnosno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 60%, a koje rješenjem utvrđuje nadležno tijelo. .
3. Zaposlenicima starijim od 58 godina, ako je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada manja od dva kilometra, poslodavac će nadoknaditi troškove prijevoza za kupljenu godišnju kartu ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečno kartu ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte, samo ako takav prijevoz postoji.
4. Prebivalište ili boravište zaposlenika u smislu ovoga članka je prebivalište ili boravište zaposlenika, u skladu sa Zakonom o prebivalištu.
5. Ako je udaljenost od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta rada veća od 100 km, pravo na naknadu troškova prijevoza za udaljenost veću od 100 km, u skladu s ovim člankom, utvrđuje nadležni ministar posebnom odlukom.
6. Ako nadležni ministar ne donese odluku u roku od 90 dana od dana uredno zaprimljenog zahtjeva, smatra se da zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u skladu s ovim člankom, od dana podnošenja zahtjeva poslodavac.
7. Zaposlenik koji za vrijeme trajanja radnog odnosa bez objektivno opravdanog razloga, sadržanog kao bitna sastavnica ugovora o radu i ne dostavi dokaz o razlogu, promijeni prebivalište za vrijeme radnog odnosa, ne može ostvariti pravo iz st. 5. i 6. ovoga članka. Objektivno opravdanim razlogom smatra se sklapanje bračne, izvanbračne ili partnerske zajednice, spajanje obitelji, propisana skrb za člana obitelji i slični razlozi koji se dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.
8. Ako je radniku prije promjene prebivališta prethodno priznato pravo na ostvarivanje prava iz stavka 5. i 6. ovoga članka, a ne postoji objektivno opravdan razlog za promjenu prebivališta ili boravišta iz stavka 7. ovoga članka. čl., zaposlenik zadržava pravo na naknadu troškova prijevoza na daljinu temeljem ranije odluke.
9. Ako je organiziran javni prijevoz od mjesta prebivališta radnika do mjesta rada, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova godišnje karte ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečne karte ako nema mogućnosti. za kupnju godišnje karte ili mjesečne karte.
10. Organiziranim javnim prijevozom, u smislu ovoga članka, smatra se lokalni i međugradski prijevoz koji se međusobno ne isključuju, a koji zaposleniku omogućuje redovit dolazak na posao i redoviti povratak s posla.
11. Redoviti dolazak na posao i redoviti povratak s posla osigurava javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da se vrijeme čekanja od dolaska na mjesto rada do početka radnog vremena i vrijeme čekanja od kraja radnog vremena održavaju od strane javnog prijevoznika. radnog vremena do polaska redovne linije.prebivalište radnika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe promjene vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta.
12. U slučaju organiziranog javnog prijevoza koji zaposlenik ne koristi, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza, koji će se plaćati za svaki mjesec u iznosu od 1/12 cijene godišnje karte ako postoji mogućnost za kupnju godišnje ili mjesečne karte.ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte ili pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte.
13. Ako javni prijevoz iz stavaka 10. i 11. ovoga članka od mjesta prebivališta do mjesta rada organizira više prijevoznika na toj relaciji, naknada troškova prijevoza isplaćuje se u iznosu koji je povoljniji za poslodavca. .
14. Ako nema organiziranog javnog prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada, isplatit će se naknada troškova prijevoza u iznosu od 1,35 kn po prijeđenom kilometru uvećano za cestarinu i tunelariju (uz predočenje elektroničke naplate cestarine). naplatu – ENC u ime zaposlenika i za primjeren dolazak i povratak s posla), kao i u slučaju naknade troškova prijevoza zaposleniku u dane kada organizirani javni prijevoz ne prometuje, te ako se plaća cestarina i/ili troškovi tunela ne može se odvojiti od troškova cestarine, zaposlenik ima pravo na punu naknadu iznosa troška, ​​uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine – ENC HAC i AZM na njegovo ime.
15. Poslodavac može kao najkraći put od mjesta prebivališta radnika do mjesta rada odrediti rutu koja uključuje naplatnu cestu ako je za njega povoljnija, u kojem slučaju radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza. uvećana za troškove cestarine.cesarine ENC HAC-a i AZM-a u ime zaposlenika.
16. Ako na udaljenosti od mjesta stanovanja ili boravišta do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza, naknada za troškove prijevoza plaća se:

• za dio udaljenosti na kojoj prijevoz nije organiziran, kao i u slučaju kada organizirani javni prijevoz ne prometuje određenog dana, u iznosu od 1,35 kn po prijeđenom kilometru
• za dio udaljenosti na kojoj je organiziran prijevoz, a koji zaposlenik koristi, u visini cijene karte organiziranog prijevoza, a ako nije, u visini cijene karte organiziranog prijevoza ili u iznosu od kuna 1,35 po kilometru, ovisno o tome je povoljnije za poslodavca.

17. Zaposlenici koji imaju organiziran prijevoz od strane poslodavca koji im omogućuje redovit dolazak na posao i s posla nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza ako ne koriste prijevoz koji organizira poslodavac.
18. Za potrebe ovog članka udaljenost se utvrđuje na temelju karte Google Maps putem https://www.google.com/maps, kao najkraće auto rute sa modernim kolnikom (asfalt), a u slučaju obračunavanja udaljenosti iz stavka 1. ovoga članka, kao pješačke trase sa suvremenom pješačkom stazom koja omogućuje sigurno kretanje pješaka.
19. Zaposlenik se dužan pisanim putem prijaviti svom poslodavcu početkom kalendarske godine, odnosno tijekom kalendarske godine, ako je došlo do promjene načina ostvarivanja tog prava, odnosno ako je došlo do promjene prebivališta radnika, ako ne. Ukoliko dođe do promjene načina ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza ili promjene prebivališta ili boravišta radnika, radnik se ne mora pisano izjasniti svom poslodavcu na početku svake kalendarske godine.
20. Zaposlenik svojim voznim redom i rasporedom radnog vremena dokazuje da ima ili nema organizirani javni prijevoz, odnosno da mu javni prijevoz omogućuje ili ne omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla u skladu s odredbama st. 11. ovog članka.
21. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, s tim da se ne isplaćuju dani godišnjeg odmora, porodiljskog i roditeljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i ostale dane kada je radnik više od od dva radna dana nije dužan dolaziti na posao uzastopno.
22. Zaposleniku koji nakon dva uzastopna tjedna rada koristi više od dva uzastopna dana tjednog odmora (jer zbog prirode posla nije mogao koristiti tjedni odmor u prvom tjednu rada) neće se uskratiti naknada troškova. ti dani tjednog odmora.
23. Ako radnik ima pravo na naknadu troškova mjesečne karte, zbog korištenja godišnjeg odmora, radniku neće biti nadoknađeni troškovi prijevoza za jedan mjesec, odnosno onaj u kojem koristi većinu godišnjeg odmora. .
24. Ako zaposlenik koristi godišnju kartu, poslodavac ima pravo zahtijevati njezin povrat u slučaju predvidivih dužih izostanaka, kao što su ostvarivanje prava po posebnom propisu, dugotrajno bolovanje i plaćeni dopust (u trajanju dužem od 30 dana) a u slučaju neplaćenog dopusta.
25. Iznos naknade troškova prijevoza po kilometru iz stavka 14. i 16. ovoga članka usklađuje se s povećanjem cijene goriva svakog zadnjeg utorka u mjesecu množenjem postotnog povećanja prosječne cijene goriva i faktora 0,7, ali samo ako se prosječna cijena litre goriva Eurosuper 95 i Eurodizel, promatrana svakog zadnjeg utorka u mjesecu, promijeni za više od 10% u odnosu na prosječnu cijenu utvrđenu posljednjeg utorka u travnju 2022., koja iznosi 12,70 kuna, ili ako je niža od 11,43 kune ili više od 13,97 kuna.
26. Ako se nakon usklađivanja iz stavka 25. ovoga članka prosječna cijena po litri eurosupera 95 i eurodizela, promatrana svakog zadnjeg utorka u mjesecu, vrati u raspon od 11,43 do 13,97 kuna, iznos naknade za troškove prijevoza po kilometru iz stavka 14. i 16. ovoga članka iznose 1,35 kuna.
27. Promjena visine troškova prijevoza po kilometru bit će objavljena na web stranici ministarstva nadležnog za rad, a referentna cijena litre goriva Eurosuper 95 i Eurodizela bit će cijena na benzinskim postajama INA – Industrija nafte dd. dostupno na web portalu mzoe-gor.hr.

Naknada za korištenje osobnog automobila

Članak 66

Ako je zaposleniku dopušteno korištenje osobnog automobila u službene svrhe, isplatit će mu se iznos neoporezivog iznosa prema poreznim propisima.

Naknada troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada

Članak 66.a

1. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova nastalih zbog obavljanja posla na izdvojenom mjestu rada, po danu, u iznosu koji je neoporeziv u skladu s posebnim propisom o porezu na dohodak, ako je takav rad ugovoren kao stalan ili kada razdoblje rada tijekom jednog kalendarskog mjeseca traje duže od sedam radnih dana.
2. Naknada iz stavka 1. ovoga članka zaposleniku se isplaćuje najkasnije s isplatom plaće koja se zaposleniku isplaćuje za prethodni mjesec.
3. Ako je rad od kuće iz stavka 1. ovoga članka dogovoren ili ugovoren na zahtjev poslodavca, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova nastalih zbog obavljanja posla na izdvojenom mjestu rada za čitavo razdoblje takvoga rada.
4. Ako je rad od kuće iz stavka 1. ovoga članka ugovoren na pisani zahtjev zaposlenika, zaposlenik i poslodavac se mogu pisanim putem dogovoriti da zaposlenik ne ostvaruje pravo na naknadu troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada.

Jubilarna nagrada

Članak 67

1. Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada za rad pod uvjetima iz članka 48. ovog Ugovora ako:

• 5 godina – u iznosu od 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
• 10 godina – u iznosu od 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;
• 15 godina – u iznosu od 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;
• 20 godina – u iznosu od 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;
• 25 godina – u iznosu od 2 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;
• 30 godina – u iznosu od 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;
• 35 godina – u iznosu od 3 osnovice iz stavka 2. ovoga članka;
• 40 godina – u iznosu od 4 osnovice iz stavka 2. ovoga članka; i
• 45 godina – u iznosu od 5 osnovica iz stavka 2. ovoga članka.

2. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će o visini osnovice za jubilarne nagrade svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu, ako se ne postigne dogovor.
3. Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedeći mjesec nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

Poklon povodom sv. Nikole

Članak 68

1. Svaki zaposlenik koji je roditelj, usvojitelj ili skrbnik djeteta mlađeg od 15 godina i koji je navršio 15 godina u tekućoj godini u kojoj se dar isplaćuje, ima pravo na dar povodom sv. Nikole u cijelosti, bez obzira radi li puno radno vrijeme ili nepuno radno vrijeme, a zaposlenici koji rade nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca dobivaju poklon od jednog poslodavca.
2. Dar u povodu sv. Nikole za 2022. iznosi 600,00 kuna, a za 2023. iznosi 100 €
3. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će o visini dara za djecu svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, pod uvjetom da ako se ne postigne dogovor djeca u iznos koji proizlazi iz sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Božić

Članak 69

1. Zaposlenici u javnim službama imaju pravo na isplatu godišnje nagrade za božićnice u cijelosti (božićnica) bez obzira na to rade li na puno ili nepuno radno vrijeme, a zaposlenici koji rade nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca primiti božićnicu od jednog poslodavca.
2. Pravo na božićnicu imaju svi zaposlenici koji su na Božić (25. prosinca) u radnom odnosu kod poslodavca, osim radnika kojima na taj dan miruju prava i obveze iz rada ili u svezi s radom.
3. Božićnica za 2022. godinu iznosi 1.500,00 kn.
4. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će o visini božićnice svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu između Vlade Republike Hrvatske i unija za razmjenu.

Nagrada za uskršnje blagdane

Članak 69.a

1. Zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za uskršnje blagdane, u punom iznosu, neovisno rade li u punom ili nepunom radnom vremenu, a zaposlenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca, ostvaruju isplatu godišnje nagrade za uskršnje blagdane kod jednog poslodavca.
2. Pravo na godišnju nagradu za uskršnje blagdane pripada svim zaposlenicima koji su na Uskrs po Gregorijanskom kalendaru u radnom odnosu kod poslodavca, osim zaposlenicima kojima na taj dan prava i obveze iz rada ili u svezi s radom miruju.
3. Godišnja nagrada za uskršnje blagdane za 2024. godinu iznosi 100,00 eura.
4. O visini godišnje nagrade za uskršnje blagdane, Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, s time da ako se dogovor ne postigne, godišnja nagrada za uskršnje blagdane iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata te nagrade u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.

Naknade temeljene na izumu i tehničkom poboljšanju

Članak 70

1. Zaposlenik ima pravo na naknadu za izum i tehničko poboljšanje.
2. Naknada iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti u apsolutnom iznosu ili u obliku udjela u ostvarenom učinku izuma i tehničkog poboljšanja.
3. Naknada mora biti razmjerna učinku koji poslodavac ima na izum ili tehničko poboljšanje, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, pod uvjetom da iznosi najmanje 10% vrijednosti postignutog ili očekivanog učinka.
4. O naknadi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka zaposlenik i poslodavac sklapaju poseban sporazum.

Osiguranje

Članak 71

Poslodavac je dužan osigurati zaposlenike od posljedica nesreće tijekom rada kao iu slobodno vrijeme tijekom 24 sata.

Sustavni pregledi

Članak 72

1. Svi zaposlenici do 50 godina života svake 3 godine, te stariji od 50 godina svake 2 godine imaju pravo na sustavni pregled u iznosu od 1.200,00 kn koji će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz javne zdravstvene službe. mreže, u pravilu prema mjestu rada.
2. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju nemogućnosti organiziranja sustavnih pregleda u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, poslodavac je dužan organizirati sustavne preglede i u zdravstvenim ustanovama izvan mreže javne zdravstvene službe.
3. Zakon iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na način i u dinamici utvrđenim granskim kolektivnim ugovorima.
4. Sustavni pregled iz stavka 1. ovoga članka uključuje liječničke preglede iz specifikacije priložene ovom Ugovoru i čini njegov sastavni dio.

Kućište

Članak 73

Ugovorne strane su suglasne da će, sukladno pozitivnim propisima, te u okviru svojih prava i obveza, razvijati mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenika.

PRAVA, OBVEZE I ovlasti SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENNIKA

Obavijest o izboru sindikalnog povjerenika ili sindikalnog povjerenika

Članak 74

O izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i sindikalnih predstavnika sindikat je dužan pisanim putem obavijestiti poslodavca.

Prava sindikalnih povjerenika i sindikalnih povjerenika

Članak 75

1. Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku ili sindikalnom povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima za obavljanje poslova, te omogućiti uvid u podatke i dokumente koji se odnose na ostvarivanje i zaštitu prava radnika na vrijeme i na način koji ne šteti poslovnoj učinkovitosti.
2. Poslodavac treba sindikalnom povjereniku ili sindikalnom povjereniku dostaviti podatke relevantne za ekonomsku situaciju zaposlenika, kao što su prijedlozi odluka i propisa kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni radnik. položaj.
3. Sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog povjerenika, poslodavac je dužan primiti na razgovor, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana.
4. Poslodavac je dužan pisanim putem odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika ili sindikalnog povjerenika u razumnom roku, a najkasnije u roku od 15 dana. Sindikalnog povjerenika ili zastupnika ne smije se onemogućavati ili ometati u obavljanju dužnosti ako postupa u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
5. Na zahtjev sindikalnog povjerenika ili sindikalnog povjerenika, poslodavac je dužan dostaviti sve podatke i dokumente koji se odnose na ostvarivanje i zaštitu prava radnika.
6. Sindikalni povjerenik dužan je pred poslodavcem se pojaviti s odgovarajućom punomoći ili osobnom iskaznicom.
7. Ozljedom na radu, sukladno posebnim propisima o zaštiti na radu i obveznom zdravstvenom osiguranju, smatra se ozljeda koju je sindikalni povjerenik zadobio tijekom obavljanja sindikalnih poslova i dužnosti radničkog vijeća.

Predstavnici zaposlenika u upravnim odborima

Članak 76

1. U upravnim tijelima tijela javne službe (tijelima s upravnim ili nadzornim ovlastima) najmanje jedan član mora biti predstavnik zaposlenika.
2. Predstavnika radnika u tijelima uprave imenuje i razrješava radničko vijeće.
3. Predstavnik zaposlenika u tijelima uprave ima sva prava kao i svi ostali članovi organa uprave.

Sigurnost na radu

Članak 77

1. Poslodavac je dužan provoditi sve mjere zaštite na radu i ispunjavati svoje obveze u području zaštite zdravlja i života radnika, propisane općim propisom zaštite na radu.
2. Za poslove na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka nije moguće otkloniti štetne posljedice, poslodavac će posebnim propisom utvrditi povoljnije posebne mjere zaštite na radu.
3. Zaposlenici provode sve propisane mjere zaštite na radu te su dužni postupiti u skladu s uputama poslodavca o zaštiti života i zdravlja.
4. Zaposlenik koji odbije raditi ili napusti svoje mjesto rada zbog neprovođenja propisanih mjera zaštite na radu ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale zaposlenike, a za vrijeme dok se ne provedu mjere zaštite na radu, naknada plaće.

Članak 78

1. Dužnost je svakog zaposlenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao io sigurnosti i zdravlju ostalih zaposlenika i osoba na koje utječe njegovo djelovanje tijekom rada, u skladu sa osposobljenošću i uputama datim na radu.
2. Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neposredne opasnosti napusti svoje radno mjesto, odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svojih postupaka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživati ​​zaštitu. od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Povjerenik za sigurnost i zdravlje na radu

Članak 79

1. U provedbi mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo i obvezu osobito:

• biti nazočan inspekcijskim nadzorima iz područja zaštite na radu;
• sudjelovati u planiranju mjera za unapređenje rada;
• biti informiran o obavljanju i rezultatima unutarnjeg nadzora u vezi sa zaštitom na radu;
• biti obaviješteni o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika;
• primati primjedbe djelatnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu;
• pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su život i zdravlje radnika ugroženi, a poslodavac to propusti ili odbije učiniti;
• osposobljavati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati ​​i usavršavati svoja znanja, na siguran način pratiti i prikupljati informacije primjerene za rad; i
• Poticati druge zaposlenike na siguran rad kroz svoje aktivnosti.

2. Naknada za rad Povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu tijekom svake kalendarske godine za vrijeme trajanja mandata.
3. Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu provodi se prema posebnom propisu o zaštiti na radu.
4. Posebnosti rada povjerenika za zaštitu rada, kao i tjedne naknade plaće, utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorima.

Zaštita dostojanstva

Članak 80

1. Zaposlenik ima pravo na poštivanje osobe i zaštitu dostojanstva tijekom i u vezi s obavljanjem svojih dužnosti.
2. Osobnost i dostojanstvo zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja od strane poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.
3. U ostvarivanju ovog prava, stranke ovog Ugovora obvezuju se promicati u javnim službama odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i poštivanja dostojanstva službenika javnih službi, te opisivati, prepoznavati, sprječavati i sankcionirati svako nepoželjno ponašanje i radnje koji narušavaju takve odnose.

Zabrana uznemiravanja

Članak 81

1. Zabranjeno je uznemiravanje i seksualno uznemiravanje službenika javnih službi.
2. Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, zaposlenika u javnim službama koje ima za cilj ili stvarno narušava dostojanstvo zaposlenika, a koje izaziva strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog zaposlenika.
3. Diskriminirajućim ponašanjem smatra se i uznemiravanje iz stavka 1. ovoga članka kojim se djelatnik u javnim službama izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj na temelju rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, bračnog statusa, obiteljskih obveza, dobi, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, rođenje, društveni status, članstvo ili nečlanstvo u političkoj stranci, članstvo ili nečlanstvo u sindikatu te tjelesna ili psihička invalidnost.
4. Seksualno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje seksualne prirode koje ima za cilj ili stvarno narušava dostojanstvo zaposlenika i koje izaziva strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
5. Ponašanje koje narušava dostojanstvo službenika javnih službi smatra se namjernim ili nemarnim ponašanjem koje uključuje, na primjer:

• ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,
• uvrede, prijetnje, psovke i prijezir,
• seksističko ponašanje kojim se osobe suprotnog spola ili seksualne orijentacije nazivaju društveno neprikladnim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili seksualne orijentacije, šale na njihov račun ili pokušaja ostvarivanja neželjenog fizičkog kontakta,
• namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili dezinformacije, i
• dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, pogrdnih zadataka ili nedavanje zadataka.

Osobe ovlaštene za primanje i rješavanje pritužbi

Članak 82

1. U slučaju nepoželjnog ponašanja iz članaka 80. i 81. ovog Ugovora, zaposlenik javne službe može kontaktirati nadređenog rukovoditelja, sindikalnog povjerenika ili ovlaštenu osobu od poslodavca radi primanja i rješavanja pritužbi u vezi sa zaštitom dostojanstva (pouzdani savjetnik).
2. Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje čelnik ustanove na razini ustanove s više od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane organizacijske jedinice ustanove s više od 20 zaposlenih. zaposlenika.
3. U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlaštenika obavlja imenovana ovlaštena osoba hijerarhijski više ustrojstvene jedinice.
4. Za ustanove s manje od 20 zaposlenih, čelnik ustanove imenuje posebnu ovlaštenu osobu na razini ustanove.
5. Osoba iz stavka 1. ovoga članka imenuje se uz prethodno dobivenu suglasnost sindikata potpisnika ako ima članove zaposlene u ustanovi u kojoj je imenovana.
6. O svakoj pritužbi na povredu dostojanstva radnika čelnik ustanove i sindikalni povjerenik dužni su obavijestiti ovlaštenu osobu poslodavca.

1. U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 80. i 81. ovoga Ugovora, zaposlenik u javnim službama može se obratiti nadređenom voditelju, sindikalnom povjereniku ili osobama ovlaštenima od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).
2. Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 zaposlenika, dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost osobe za koju predlaže imenovanje, imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 zaposlenika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika.
3. Ovlaštene osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka imenuje čelnik ustanove na razini ustanove s više od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane ustrojstvene jedinice ustanove koja ima više od 20 zaposlenih.
4. U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlaštene osobe obavljat će imenovana ovlaštena osoba hijerarhijski više ustrojstvene jedinice.
5. Za ustanove s manje od 20 zaposlenih čelnik ustanove imenovat će posebnu ovlaštenu osobu na razini ustanove.
6. Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka imenuju se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikata potpisnika ako imaju članove zaposlene u ustanovi u kojoj se on imenuje.
7. Čelnik ustanove i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva zaposlenika obavijestiti ovlaštene osobe od poslodavca.

Članak 83

1. Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva iz ovog Ugovora objavljuju se na vidljivom mjestu u ustanovi, a sadržavaju ime i prezime, broj telefona i faksa te e-mail adresu ovlaštena osoba.
2. Popis ovlaštenih osoba imenovanih prema ovom Ugovoru objavljuje se na web stranici ministarstva nadležnog za rad.
3. Čelnik ustanove dužan je upozoriti sve svoje čelnike ili dislocirane organizacijske jedinice ustanove s više od 20 zaposlenih na obvezu imenovanja ovlaštene osobe, kao i na obvezu dostavljanja podataka o ovlaštenim osobama radi ažuriranja središnjeg popis ovlaštenih osoba.
4. Poslodavac je dužan osigurati da ovlaštena osoba zaprimi pritužbe na način iu uvjetima koji neće ugroziti privatnost podnositelja pritužbe, što podrazumijeva mogućnost korištenja posebne prostorije u sjedištu poslodavca tijekom cijelog ili dijela radnog vremena. .i odlazak iz sjedišta poslodavca da zaprimi pritužbu.

Postupanje s pritužbama

Članak 84

1. Ovisno o prirodi i težini povrede, ovlaštena osoba dužna je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od podnošenja pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje. uznemiravanje ako se utvrdi da postoji.
2. Ako poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili seksualnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprikladne, zaposlenik u javnoj službi ima pravo obustaviti rad do pružanja zaštite, pod uvjetom da je zaštitu zatražio unutar osam dana.pred nadležnim sudom.

Promicanje zaštite dostojanstva

Članak 85

U cilju stvaranja atmosfere tolerancije, razumijevanja i poštivanja dostojanstva zaposlenika u javnim službama, poslodavac će posebno voditi računa o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenika u javnim službama radi zaštite dostojanstva i obrazovanja ovlaštenih osoba.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

Članak 86

1. Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjerenstva omogućiti obavljanje sindikalnih aktivnosti za vrijeme radnog vremena na način iu obimu koji ovisi o veličini i organizaciji ustanove, što ne šteti službi.
2. Članovi sindikalnog odbora imaju pravo održavati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, pazeći da se sastanci organiziraju na vrijeme i na način koji ne šteti učinkovitosti ustanove.
3. Svi sindikalni članovi ustanove imaju pravo održati sindikalni sastanak jednom u 6 mjeseci u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira na vrijeme i na način da se najmanje remeti redovno poslovanje ustanove.
4. Sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog povjerenstva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne sastanke, tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana u godini.
5. Sindikalni čelnik reprezentativnog sindikata koji istovremeno radi u javnoj službi za vrijeme obavljanja ove funkcije, ima pravo na 3 sata godišnje po članu za obavljanje sindikalne djelatnosti, pri čemu se broj članova utvrđuje. u odnosu na broj članova u najvećoj podružnici.

Uvjeti za rad sindikata

Članak 87

1. Poslodavac je dužan bez naknade osigurati najmanje sljedeće uvjete za rad sindikata:

• jedna prostorija za sindikalni rad, obično odvojena od mjesta rada, i odgovarajući prostor za sastanke, bez obzira na broj sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije utvrđuje se prema broju plaćenih sati na koji svaki sindikat ima pravo u radničkom vijeću;
• pravo korištenja telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u obimu potrebnom za ostvarivanje sindikalne djelatnosti;
• slobodu distribucije tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na sindikalnim oglasnim pločama za redovite sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe;
• slobodu distribucije tiska, izvještavanja i oglašavanja na drugim mjestima tijekom štrajka, ili korištenja drugih sredstava pritiska;
• oglasne ploče o vlastitom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenih;
• obračun sindikalnih članarina i drugih suspenzija putem platnih lista pri obračunu plaća i uplata članarine na sindikalni račun, na temelju pisane izjave člana sindikata.

2. U slučaju kada sindikalni povjerenik obavlja sindikalnu djelatnost s punim radnim vremenom, a zbog prirode posla te poslove ne može obavljati na svom radnom mjestu, poslodavac će mu, u pravilu, osigurati druge odgovarajući prostor za sindikalno djelovanje.
3. Poslodavac će se suzdržati od bilo kakvog čina ili propusta koji bi određeni sindikat u ustanovi doveo u povlašten ili podređen položaj.
4. U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata potrebnih za obavljanje sindikalne djelatnosti, spor se povjerava arbitraži posredovanjem ministarstva nadležnog za rad.

Zaštita sindikalnog povjerenika

Članak 88

1. Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u istu ili drugu ustanovu, ili sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja ove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti. bez suglasnosti sindikata na bilo koji drugi način stavio ga u nepovoljan položaj u odnosu na njegove prijašnje uvjete rada i u odnosu na druge zaposlenike.
2. Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu prema Zakonu o radu i ovom Ugovoru utvrđuje se:

• prema broju članova sindikata – u slučaju kada se u ustanovi bira radničko vijeće; i
• prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju da nije izabrano radničko vijeće.

3. Suglasnost za razrješenje i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako je ne odredi predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Prava sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća

Članak 89

1. Ako radničko vijeće nije osnovano, sindikalni povjerenik ili sindikalni povjerenici imaju sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom o radu.
2. Broj sindikalnih povjerenika iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veći od broja izabranih članova radničkog vijeća.
3. U ustanovi s manje od 20 zaposlenih samo sindikalni povjerenik najvećeg sindikata po članstvu u ustanovi ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.

Povratak na posao

Članak 90

Poslodavac i sindikalni čelnik, koji je prethodno bio zaposlen kod poslodavca u javnim službama, nakon prestanka istog radnog odnosa i radnog odnosa u sindikatu, na njegov zahtjev sklopit će pisani ugovor prema kojem će sindikalni voditelj jamčiti prestanak radnog odnosa i zaključivanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno obavljao ili poslova koji će po stupnju obrazovanja i radnih vještina u najvećoj mogućoj mjeri odgovarati poslovima koje je obavljao.

Radničko vijeće i štrajk

Članak 91

Članovi radničkih vijeća, koji su članovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti, uključujući i organiziranje štrajka, ali ne u ime radničkog vijeća, već isključivo u ime Radničkog vijeća. unija za razmjenu.

Cijena rada

Članak 92

1. Vlada Republike Hrvatske obvezuje se ostvarivati, štititi i održavati primjerenu cijenu rada u javnim službama u odnosu na ostale plaće u zemlji sukladno potpisanim ugovorima zaključenim na razini pregovaračkih odbora sa sindikatima javnih službi.
2. U skladu sa dinamikom dogovorenom sa sindikatima javnih službi, Vlada Republike Hrvatske otklonit će zaostatak plaća u javnim službama odgovarajućom plaćom iz prvog tromjesečja 2000. godine, za koju je utvrđen zaostatak.
3. Potpisnice ovog sporazuma imenovati će zajedničko povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja plaća i tumačenje provedbe potpisanih sporazuma iz stavka 1. ovoga članka.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 93

Iznosi materijalnih prava iz članaka 46., 58., 59., 60., 61., 65., 67., 68. i 69. ugovoreni su u neto iznosima.

Iznosi materijalnih prava iz članaka 46., 58., 59., 60., 61., 62., 63., 65., 66.a, 67., 68., 69., 69.a i 72. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.

Članak 94

Nakon stupanja na snagu zakonskih odredbi koje čine osnovu i dopuštaju razliku između članova i nečlanova sindikata u primjeni prava na kolektivno pregovaranje, stranke će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu tih zakonskih odredbi, započeti pregovore o izmjenama i dopunama ovog Ugovora o mogućnosti ugovaranja određenih materijalnih i/ili nematerijalnih prava samo za članove sindikata, odnosno ugovaranja istih za članove sindikata u većem iznosu, odnosno na višoj razini nego za nesindikate članova.

Članak 95

U tekstu ovog Ugovora pojam “zaposlenik” treba tumačiti u smislu pojma “zaposlenik”, u skladu sa Zakonom o radu, a “izvanbračni partner” i “životni partner” treba tumačiti u skladu s posebnim propisima. .

Članak 96

1. Materijalna prava iz članka 65. ovog Ugovora ne mogu biti predmet granskih kolektivnih ugovora.

1. Materijalna prava iz članaka 58., 59., 60., 61., 62., 63., 65., 66.a, 67., 68., 69., 69.a i 72. ovoga Ugovora ne mogu biti predmet uređenja granskih kolektivnih ugovora.
2. Potpisnice ovog Sporazuma će imenovati zajedničku komisiju za praćenje i analizu troškova u vezi s primjenom materijalnog prava iz članka 65. ovog Sporazuma.

Članak 97

1. Ovaj se Ugovor primjenjuje od 1. svibnja 2022. godine.
2. Ovaj Ugovor sačinjen je u 16 (šesnaest) istovjetnih primjeraka, od kojih 5 (pet) primjeraka pripada Vladi Republike Hrvatske, a 1 (jedan) primjerak svakom od sindikata zastupljenih u Pregovaračkom odboru javnosti. Sindikati službi.

Dodatak III. Temeljnom kolektivnom ugovoru primjenjuje se danom potpisa (25.10.2023.).

ZA PREGOVARAČKI ODBOR VLADA REPUBLIKE HRVATSKE:

ZA SINDIKALNI PREGOVARAČKI ODBOR:

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, mr

Hrvatski sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara Predsjednica Glavnog vijeća Anica Prašnjak, mp Sindikat hrvatskih učitelja Predsjednica Sanja Šprem, mp Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Glavni tajnik Vilim Ribić, mp Sindikat radnika u kulturi Hrvatske Glavni tajnik Domagoj Rebić, mp Samostalni sindikat djelatnika hrvatskog zdravstvenog osiguranja Predsjednik Antun Guljaš, mp Nezavisni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Predsjednik Stjepan Topolnjak, mp Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskim srednjim školama Predsjednica Nada Lovrić, mp Sindikat djelatnika u hrvatskom školstvu – Preporod Predsjednik Željko Stipić, mp Sindikat zaposlenika Hrvatske socijalne skrbi Predsjednica Jadranka Dimić, mp Hrvatski liječnički sindikat Predsjednik mr. sc. Renata Čulinović-Čaić, prof. med., vr Sindikat KBC-a Zagreb Predsjednica Tanja Leontić, mp