Tijekom ožujka, travnja i svibnja primili smo pritužbe naših članova iz brojnih bolnica u Hrvatskoj, zbog prisile ravnatelja na korištenje godišnjih odmora tijekom epidemije SARS-CoV-2 virusa, a bez prethodno izdanog Rješenja o početku i trajanju korištenja godišnjeg odmora.
Zatražili smo pravno stajalište našeg odvjetničkog ureda, koje prenosimo u cijelosti:
“Sukladno čl. 35. KU, poslodavac je dužan radniku dostaviti odluku o korištenju odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja istog. Navedena odluka ne mora biti u formi rješenja, ali je potrebno da bude u pisanoj obliku, dostavljena radniku 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora, te da iz iste proizlazi trajanje i razdoblje korištenja godišnjeg odmora. Raspored radnog vremena ne nadomješta donošenje pojedinačne odluke o korištenju godišnjeg odmora za određenog radnika”.
Srečko Posavec, odvjetnik
Nakon što je 23. travnja 2020. održan i web seminar na tu temu, primili smo i mišljenje g. Krešimira Rožmana, urednika časopisa “Radno pravo”, koji također prenosimo:
Mišljenje o rasporedu godišnjeg odmora
“Prema Zakonu o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19), članak 85. st. 1. raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Osim rasporeda, poslodavac sukladno članku 150. st. 3. t. 6. Zakona o radu treba sačiniti plan godišnjeg odmora i o tome se savjetovati s radničkim vijećem.
Ovdje je također potrebno spomenuti i Konvenciju 132. Međunarodne organizacije rada (Narodne novine 3/2020), koja u članku 10. propisuje da vrijeme korištenja odmora određuje poslodavac nakon savjetovanja s dotičnom zaposlenom osobom ili njenim predstavnikom, ako to nije utvrđeno pravilnikom, kolektivnim ugovorom, arbitražnom odlukom ili na drugi način u skladu s nacionalnom praksom. Podsjećam da je sukladno članku 134. Ustava RH, Konvencija kao međunarodni ugovor, sastavni dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona.
Obavijest o rasporedu godišnjeg odmora, poslodavac treba radniku dati 15 dana ranije, kako to propisuje članak 85. st. 3. Zakona o radu.
Pri tome forma obavijesti nije propisana Zakonom o radu, ali su tumači da bi obavijest morala biti u pisanom obliku. U svakom slučaju nužno je da obavijest bude nedvojbena kako bi i radnik i poslodavac bli sigurni kada radnik koristi godišnji odmor, odnosno da je nedvojbeno da je radnik dobio takvu obavijest.
Iako Zakonom nije propisano, za očekivati bi bilo da promjenu ili dopunu rasporeda godišnjeg odmora radnik dobije u istom obliku kako je dobio prvu, dakle osnovnu obavijest, jer drukčije rješenje može stvoriti nejasnoće.
Određivanje godišnjeg odmora putem rasporeda radnog vremena, nije zabranjen način obavijesti, ali je sasvim neuobičajen u hrvatskoj praksi, osobito u javnim službama. Stoga može izazvati stanovite probleme. Naime, ako taj raspored nije uručen svim radnicima pojedinačno, radnici koji su tu obavijest vidjeli i po njoj postupili, dakle koristili godišnji odmor neće moći reći da nisu znali.
Međutim, postoji realna mogućnost da neki radnici takvu obavijest putem rasporeda u tome trenutku nisu vidjeli, osobito ako u vrijeme donošenja rasporeda nisu bili na radu, pa bi oni mogli reći da nisu bili upoznati s rasporedom godišnjeg odmora, dakle da nisu obaviješteni kako to Zakon nalaže, čime bi eventualno netko mogao reći da nije bio na godišnjem odmoru ako to nije u stvari znao.
U svakom slučaju preporučam da se promjene rasporeda godišnjeg odmora rade na isti način tj. u istom obliku u kojem su radnici dobili prvu obavijest (obavijest, rješenje, odluka), dakle pojedinačno za svakog radnika. Iako to izgleda veliki posao, svaki rukovoditelj može jednostavno samo popuniti tipski obrazac za svoje radnike i dostaviti im, što znači da to ipak ne bi bio preveliki angažman. Time bi se dobilo da sve postane nedvojbeno i sigurnu”.
Krešimir Rožman